Posljednjih nekoliko tjedana gospodarske vijesti, za one kojih ih prate, ne zvuče nimalo primamljivo. Nezaposlenost je unutar Slovenije trenutno na visokim razinama, a i unutar financijskog sektora ima podosta „neriješenih“ odnosa. Uz sve „zgode i nezgode“ unutar slovenskog gospodarstva, niti situacija na vanjskim, izvoznim tržištima nije naročito povoljna. No, unatoč tim lošim makroekonomskim vijestima, ne može se reći kako slovensko tržište kapitala prati te trendove. Čak naprotiv, na kraju 2009. godine vrijednost SBI 20 indeksa je u odnosu na isti dan 2008. godine bila veća za 15,03%, ali uz pad prometa dionicama od -18,16%. S druge strane, prosječna vrijednost udjela u slovenskim dioničkim fondovima je u istom vremenskom razdoblju povećana za osjetnih 32,00%. Stoga ćemo malo više informacija o tržištu kapitala, a poglavice o fondovskoj industriji Slovenije pokušati saznati iz razgovora s direktorom sektora za upravljanje mr.sc. Jurom Dubravicom iz slovenskog društva za upravljanje KBM Infond.
Anica: Možda bi intervju najbolje bilo započeti s Vašim retrospektivnim pogledom na proteklu 2009. godinu i po čemu se je ona razlikovala od „problematične i krizne“ 2008. godine? Isto tako prema Vašim prognozama, kakva bi 2010. godina trebala biti za fondovsku industriju Slovenije?
Odgovor: Poslije teške 2008. godine u kojoj smo doživjeli i dno na svjetskim burzama, 2009. je bila godina oporavka u kojoj je pokrenut jak pozitivan trend koji je trajao sve do kraja prošle godine. Što se godišnjih prinosa tiče, fondovi su ostvarivali odlične rezultate. Na ovom mjestu bi napomenuo kako je većina slovenskih fondova investicijski usmjerena na strana tržišta. Domaća burza nije doživjela toliki pozitivan rast i njen glavni problem ostaje i dalje, a to je niska likvidnost. Što se tiče 2010. godine očekujemo manje stope rasta nego 2009. Ova recesija je i u slovenskoj fondovskoj industriji, kao kod svih ostalih, ostavila trag, ali bi se on u 2010. i u sljedećim godinama mogao izbrisati.
Anica: Ako usporedimo kretanja na razvijenim tržištima kapitala (SAD ili Japan) u posljednjih nekoliko mjeseci u odnosu na slovensko tržište kako bi ste ih usporedili? Možemo li reći kako krizni trendovi napuštaju slovensko tržište kapitala? S druge strane kakav je trenutan stav slovenske javnosti spram investiranja u fondove ili kupovinu domaćih dionica?
Odgovor: Slovensko tržište kapitala je u znatno manjoj mjeri doživjelo oporavak kakav smo vidjeli na razvijenim tržištima. Krizni trendovi još nisu napustili Sloveniju, ali sa oporavkom koji polako počinje na razvijenim tržištima kapitala očekujemo pozitivni pomak i u Sloveniji. Slovenska javnost je ponovno počela pokazivati interes za investiranje u fondove i u najvećoj mjeri baš u dioničke fondove, koji u glavnom, kao što smo već rekli investiraju na strana tržišta. Što se tiče domaćih dionica interes za kupovinu je još uvijek malen, a to se vidi i kroz likvidnost burze. Trenutne cijene određenih domaćih dionica su prema našim analizama atraktivne, ali tržište će to prije ili kasnije već primijetiti i one će se promijeniti.
Anica: Tijekom 2008. i u prvom dijelu 2009. godine hrvatski inv. fondovi imali su znatan odljev članova? Možete li nam reći kakva su vaša iskustva u Infondu po tom pitanju te vraćaju li se investitori ponovo u inv. fondove?
Odgovor: U tom razdoblju je bio povećan odljev novca iz fondova, ali se broj samih investitora i nije toliko smanjio. S oporavkom na burzama primjećujemo i postepen povratak investitora. To je još daleko od 2007. godine, ali svakako sugerira na postepen rast povjerenja u tržište kapitala.
Anica: Ako usporedimo broj inv. fondova u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i ostatku tzv. regije, onda u Sloveniji skoro ima više otvorenih inv. fondova nego u svim tim zemljama zajedno. Postoji li zapravo u Sloveniji toliko kupovna moć koja bi opravdala toliki broj fondova ili se možda i na slovenskom, kao što se je to počelo dešavati na hrvatskom tržištu može očekivati trend njihova spajanja?
Odgovor: U Sloveniji imamo trenutačno 128 otvorenih i 4 zatvorena investicijska fondova domaćih društava za upravljanje, kojih ukupno ima 14. Oni upravljaju sa 2,2 mlrd. eura imovine, što iznosi oko 1.100 eura po stanovniku. U to nisu uračunani fondovi stranih društva za upravljanje, koji se prodaju u Sloveniji i mirovinski fondovi. Ako bi uključili i te, ta bi brojka bila malo viša. Prosjek u Europskoj uniji je negdje oko 10.000 EUR po glavi stanovnika. Ako tu brojku i prepolovimo vidimo da još ima mjesta za rast fondovske industrije, ali taj rast trenutno nije energičan. Bez obzira na to u budućnosti ćemo vidjeti optimizaciju ponude fondova u Sloveniji. Neki zatvoreni fondovi će postati otvoreni. Broj društva za upravljanje mogao bi se smanjiti i u okviru tih procesa će se vjerojatno spajati fondovi sa sličnim investicijskim politikama. Za cjelovitu ponudu će se u okviru najvećih društva za upravljanje svakako pojaviti i novi fondovi pod tako zvanim „kišobranom“ krovnog fonda koji nudi razne pogodnosti ulagačima. Naime, u industriji upravljanja fondovima ekonomija obujma ima veliku ulogu. Što se troškova tiče skoro je svejedno ako je fond velik 5 mil. ili 50 mil. eura, a konačni prinos je veći kod fondova koji imaju veću imovinu pod upravljanjem.
Anica: S jedne strane slovenski su inv. fondovi, a naročito dionički inv. fondovi, po pitanju prinosa, uspješniji od ostalih fondova u regiji. No ako pogledamo rezultate novčanih fondova u Sloveniji i Hrvatskoj i Srbiji tada su njihovi rezultati osjetno slabiji. Prema Vašem mišljenju zašto u Sloveniji posluju samo dva novčana fonda (koji inače na području EU drže najviše imovine pod upravljanjem) te u čemu je „tajna“ njihovih rezultata obzirom na činjenicu da je u Slovenija u euro zoni?
Odgovor: Ponuda tih fondova je odraz potražnje za njima, a ona je u Sloveniji na niskoj razini. Slovenski investitor je po svojoj naravi prilično agresivan i ima visoka očekivanja. Kao primjer naš dionički fond Infond BRIC je jedan od najpopularnijih fondova u Sloveniji. Ova posljednja kriza je u posljednjih 20 godina prva ozbiljna kriza slovenskog investitora koji je sve do sada nekako uspio investirati u pravom trenutku. Prvo smo imali rast domaće burze, pa su onda 2002. i 2003. fondovi počeli investirati u inozemstvo - razvijene zemlje, čiji su ubrzani rast kasnije slijedile i regionalne burze kao i one iz tako zvanih „emerging marketa“. S druge strane doprinos novčanih fondova je negdje na razini doprinosa depozita kod banaka, pa investitor baš i nije motiviran za njih. Možda bi ponuda tih fondova bila veća kad bi u njih ulagali i institucionalni investitori, ali su oni dovoljno jaki, pa sami izravno nastupaju na tržištu novca. U prošloj godini su se u Sloveniji pojavili i tzv. „krovni“ fondovi. Društvo za upravljanje fondovima uz pomoć „krovnog“ fonda upravlja svojim fondovima, pa investitor može prelaziti iz fonda u fond, a da pri tome nema dodatnih troškova (naknade i porezi). Porezna obveza se izračunava tek kada se izađe iz krovnog fondova. Možda će se u okviru takve strategije pojaviti još kakav novčani fond kako bi se zaokružila ponuda pojedinačnog društva za upravljanje. Glede niske potražnje za novčanim fondovima i malo skupljenog kapitala postojećih fondova, mislim da će se prije pojaviti još poneki obveznički fond koji će u okviru krovnog fonda nuditi sklonište u slučaju negativnih burzovnih razdoblja, tj. nudit će stabilnije prinose.
Anica: Možete li nam dati više informacija o tržištu novca u Sloveniji i po kojim se kamatnim stopama trenutno posuđuje novac na prekonoćnoj osnovi?
Odgovor: Trenutačno je prekonoćna kamatna stopa negdje oko 0,28%. Banke su aktivne na domaćem i europskom tržištu novca i kamatne stope su tu dosta usklađene.
Anica: Možete li nam dati više informacija o trenutnoj situaciji u bankarskom sustavu Slovenije obzirom na činjenicu kako s jedne strane NLB banka teško dolazi do svježeg, a potrebnog joj kapitala, a s druge strane je dionica NKBM uvrštena u sastav burzovnog indeksa Bečke burze? Generalno govoreći postoji li trenutno u njemu dovoljno kreditnog potencijala za pokretanje novoga gospodarskog ciklusa Slovenije ili će i on ovisiti o uvozu stranog kapitala?
Odgovor: Gospodarski ciklus Slovenije je uvelike povezan sa pokretanjem gospodarskog ciklusa Njemačke i drugih trgovinskih partnera Slovenije. Novac za financiranje gospodarstva se može naći ili preko domaćih ili stranih banaka i financijskih institucija. U protekloj godini smo vidjeli i neke nove emisije obveznica slovenskih banaka za koje postoji i interes čak i od strane hrvatskih investitora. Što se tiče banke NKBM, dionica je bila uvrštena na Ljubljansku burzu krajem 2007 godine. Najviša vrijednost je bila 43,62 eura, a najniža 7,61 eura. Danas je oko 12 eura. Banka NLB još ne kotira na burzi iako je to već više puta bilo najavljivano te bi uvrštenje NLB-a svakako donijelo malo svježine na Ljubljansku burzu. U svakom slučaju trenutna je likvidnost tržišta kapitala preniska za bilokakvo uvrštenje novih dionica na Ljubljansku burzu.
Anica: Koja tržišta i gospodarske sektore te koje oblike imovine preferirate pri ulaganju u Infondu i zašto? Isto tako prema Vašem mišljenju hoće li BRIC tržišta biti glavna gospodarska uzdanica narednih nekoliko godina?
Odgovor: U Infondu upravljamo sa 10 otvorenih investicijskih fondova različitih investicijskih politika. Najviše imamo dioničkih fondova. U posljednje je vrijeme najviša potražnja za fondom koji investira u BRIC regiju. BRIC tržišta će biti glavna gospodarska sila narednih nekoliko godina. Na jednoj strani imamo Kinu i Indiju, svaka s više od 1 mlrd. stanovništva i jakim potencijalom potrošnje, a na drugoj su strani Rusija i Brazil, koje su bogate sirovinama. U ovoj su krizi države te regije demonstrirale svoju moć. Dok su „razvijene“ zemlje bilježile negativni gospodarski rast Kina i Indija su zabilježile samo smanjenje gospodarskog rasta, koji je kasnije brzo nadoknađen. Nešto lošija je situacija bila u Brazilu i Rusiji, ali opet oporavak brazilskog gospodarstva je bio impresivan. Budućnost te regije je u rastu unutrašnjeg tržišta (vlastite potrošnje) osobito Kine i Indije. Treba napomenuti i kako će burze te regije iskazivati veću volatilnost u oba smjera jer investitori znaju biti i previše optimistični i previše pesimistični, ali će prinosi u višegodišnjem razdoblju svakako biti viši nego na tzv. „razvijenim burzama“. Pored BRIC regije preferiramo i farmaciju i energetski sektor. Investitorima sa manjom tolerancijom rizika savjetujemo miješane globalne fondove koji ulažu u dionice i obveznice najboljih kompanija po svijetu. Pored svega savjetujemo i postepen ulazak u fondove umjesto jednokratnih investicija. Kriza koja je zahvatila svjetsko gospodarstvo još nije završila, ali već postoje indikacije koje govore kako se situacija polako poboljšava.
Anica: Kakva vam se čini situacija na hrvatskom kao i na ostalim regionalnim tržištima kapitala? Postoje li neke gospodarske grane ili dionice koje bi na sebe u narednim mjesecima mogle skrenuti pozitivnu pažnju investitora?
Odgovor: U posljednje vrijeme investicijski nismo prisutni na hrvatskom tržištu niti u regiji. U svojoj ponudi i nemamo fonda koji bi sa investicijskom politikom pokrivao Balkan, kao što to imaju neka druga društva za upravljanje u Sloveniji tako da teško mogu komentirati ta tržišta. U prošlosti smo imale neke dionice kao što su Hrvatski Telekom i INA koje smo i uspješno realizirali.
Anica: Obzirom na činjenicu kako je Slovenija u euro zoni te je time tečajni rizik uvelike smanjen kako vi procjenjujete daljnja kretanja valutnog odnosa eura i američkog dolara? Isto tako pošto upravljate fondovima koji ulažu u energetske dionice kako predviđate razvoj situacije na energetskom tržištu tijekom 2010. godine?
Odgovor: Poslije duže vremena bi se dolar u odnosu na euro mogao opet ojačati, što se u posljednje vrijeme i događa. Američko gospodarstvo se brže oporavlja od krize, a u Europi su se pojavili i neki novi problemi, kao što je problem s Grčkom, a govori se još i o nekim drugim zemljama koje bi mogle imati poteškoća. Što se energenata tiče, mislim kako je to jedan od sektora koji bi mogao ostvariti dobar rezultat u 2010. Kao posljedica postupnog oporavka svjetskog gospodarstva cijena nafte na međunarodnih tržištima bi mogla rasti, a rast cijene sirovina pogodno utječe na rast cijena dionica iz toga segmenta i segmenta alternativnih izvora energije.
Anica: Prošli tjedan je objavljenja vijest kako je NKBM zainteresirana za vlasnički udio u srpskoj Credy banci. S druge strane DZU Infond za sada nije napravio iskorak prema otvaranju fondova van Slovenije. Postoje li takvi planovi ili razmišljanja u Infondu u ovom trenutku?
Odgovor: Uvijek razmišljamo o ulazak na nova tržištima, samostalno kao društvo za upravljanje ili kao član grupe NKBM. Trenutačno smo prisutni u Austriji i Slovačkoj, a u buduće namjeravamo ta tržišta i znatnije raširiti.
Stavovi i mišljenja navedena u tekstu nisu službeni stav DZU Infonda te ih ne smatrajte pozivom na kupovinu ili prodaju vrijednosnih papira ili udjela u investicijskim fondovima. Također, ulaganja u bilo koji oblik financijske imovine se smatra rizičnim ulaganjem, a navedeni financijski instrumenti podložni su promjenama vrijednosti. Intervjuirana osoba, autor članka te vlasnik portala ne smatraju odgovornima za posljedice istih.
Autor: Krešimir Jušinski