Posljednjih nekoliko mjeseci događa se dosta promjena unutar regionalne fondovske industrije koje su uglavnom odnose na vlasnička preuzimanja investicijskih fondova. U Hrvatskoj je nekoliko fondova promijenilo vlasnike ili će to ovih dana napraviti. Slična je situacija i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, ali i Bosni i Hercegovini gdje je Ilrika preuzela fond MF – Global te time pod svoje okrilje stavila tri investicijska fonda te time postala najznačajniji igrač fondovske industrije Bosne i Hercegovine. Također, događaj koji nije prošao bez dosta medijske pažnje jeste i onaj o osnivanju prvog otvorenog investicijskog fonda zasnovanog na principima islamskog bankarstva ILIRIKA EMERGING EUROPE ISLAMIC FUND. No osim samih vlasničkih preslagivanja unutar fondovske industrije htjeli bi smo dobiti i „malo više“ informacija o stanju oba tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini, pa ćemo o tome popričati sa mr. Nedimom Šaćiragićem, predsjednikom uprave Ilirika DZU.
Anica: Možete li nam reći kakvi su planovi Ilirike za tržište Bosne i Hercegovine obzirom na nedavno preuzimanje fonda nekadašnjeg MF – Global, sadašnjeg Ilrika Global, osnivanje ILIRIKA EMERGING EUROPE i ISLAMIC FUND, ali i na činjenicu da su oba Ilirikina dionička fonda usmjerena na strana tržišta kapitala?
Odgovor: Osnovna zamisao jeste da se ILIRIKA u industriji otvorenih fondova pozicionira kao lider, ali i kao inovator. U ovom trenutku cilj nam je ulagačima koji žele investirati ponuditi na jednom mjestu što raznovrsniju ponudu proizvoda za ulaganje, usmjerenih na različita tržišta, ali i različite principe ulaganja. Poljuljano povjerenje investitora se može povratiti samo kroz kvalitet i proširenje ponude. Naši fondovi se pozicioniraju kao mješoviti balansirani (ILIRIKA MOJ FOND), dionički koji je usmjeren na regiju jugoistočne Europe (ILIRIKA JUGOISTOČNA EVROPA), dionički globalni (ILIRIKA GLOBAL), dok bi ILIRIKA EMERGING EUROPE ISLAMIC FUND predstavljao spoj primjenjenih principa ulaganja na islamskim principima ujedno ukomponiranih na teritorij jugoistočne Evrope koji je u ovom segmentu fondova i principa ulaganja u svjetskim razmjerama do sada ostao nepokriven.
Anica: Kako ocjenjujete situaciju na tržištima kapitala Bosne i Hercegovine i koliko su ona u stvari razvijena (uključujući i fondovsku industriju) i likvidna? Koliko je u stvari financijsko tržište bankocentrično, tj. razvijeno i koliko je uopće raširena svijest među stanovnicima Bosne i Hercegovine o prednostima, ali i rizicima sudjelovanja na tržištu kapitala?
Odgovor: Nažalost stanovništvo BiH se prije nekoliko godina masovno uključilo na tržište kapitala kada su indeksi bili gotovo na samom vrhuncu i sada su doživjeli velika razočarenja. Nakon dvije godine rada u otvorenim fondovima, mislim da će put do povratka povjerenja biti veoma dug i da sadašnji fond menadžeri zaista moraju biti nosioci promjene svijesti i poimanja ulaganja u vrijednosne papire. S obzirom da su mali ulagači prvo spoznali sve mane ulaganja i rizike koje nosi proces njihovog ponovnog animiranja mislim da će biti prilično dugotrajan. Možemo slobodno konstatirati kako je razvoj financijskog tržišta na samim početcima te da se i same banke suočavaju sa priličnim problemima.
Anica: Jedna od najvećih razlika između banka u BiH u odnosu na ostale zemlje regije jest u njihovoj, barem izravnoj, neuključenosti u tržište kapitala kroz trgovanje njihovim dionicama na burzama (osim npr. dionice Bobar banke) ili kroz izravne vlasničke udjele u investicijskim fondovima. Kakva su vaša razmišljanja na tu temu?
Odgovor: Mislim da je stvar u tome što je većina banaka u BiH u većinskom vlasništvu stranih banaka, odnosno gdje gotovo da ne postoji free float dionica ili veći broj pojedinačnih vlasnika čime bi se državala likvidnost ili bilo kakva trgovina. Koliko se banke uključuju ili ne uključuju na tržište kapitala, mislim da u BiH zavisi od banke do banke i da svaka od njih ima neko specifični interes. Ne bih generalizirao da su banke neuključene u tržište kapitala.
Anica: Jedna od specifičnosti fondovske industrije Bosne i Hercegovine u odnosu na ostale zemlje regije jest i ta što u Bosni i Hercegovini posluje veći broj zatvorenih investicijskih fondova čijim se dionicama u velikoj mjeri trguje na burzama (naročito onoj u Banja Luci). Od kuda toliko popularnost ZIF-ova i možete li nam objasniti koje su prednosti, ali i mane investiranja u zatvorene u odnosu na otvorene investicijske fondove?
Odgovor: Svi ZIF-ovi u BiH su nastali transformacijom privatizacijskih investicijskih fondova u ZIF-ove. Oni predstavljaju nasljedstvo iz prošlosti odnosno iz vremena privatizacije kada je gotovo cjelokupno stanovništvo BiH dobilo vaučere, odnosno certifikate, koji su trebali biti potrošeni u procesu privatizacije. Mnogi su svoje dionice prodali, ali sada se kao i savim drugim papirima suočavaju sa problemima nelikvidnosti tržišta. Srž njihove „popularnosti“ leži upravo u tome. U nekom doglednom periodu je za očekivati da ulagači prepoznaju kako se kroz otvorene fondove ipak ostvaruje niz prednosti, dnevna likvidnost ulaganja, mogućnost ulaganja manjih iznosa kao oblika štednje, da je vrijednost njihovih uloga zasnovana na stvarnoj neto vrijednosti imovine fonda, a ne da zavisi od ponude na burzi te da kroz ponudu različitih vrsta fondova imaju mogućnosti i klasificirati svoja ulaganja prema stupnju rizika koji mogu podnijeti.
Anica: Trenutno unutar fondovske industrije Bosne i Hercegovine posluju dva dionička, četiri mješovita investicijska te dva otvorena fonda. Može li tržište Bosne i Hercegovine podnijeti još nekoliko investicijskih fondova?
Odgovor: Malo terminološki ipak treba reći da zbog različitih tumačenja suštinski imamo 4 dionička i 4 mješovita fonda. Ukupan iznos sredstava na upravljanju je relativno mali i sigurno je da novi fondovi sa dobim idejama, investisijskim politikama i ciljanim tržištima mogu uspješno poslovati. Dovoljno je pogledati koliki je postotni omjer stanovništva koje se nikada nije susrelo sa pojmom otvorenih fondova. Mislim da možemo govoriti o priličnom potencijalu rasta koji će kroz kvalitetan rad u periodu krize i korektnost prema ulagačma doći do izražaja.
Kao očiti primjer možete uzeti veliki interes koji je javnost pokazala za ILIRIKA EMERGING EUROPE i ISLAMIC FUND, kao prvi fond takvog tipa u široj regiji. Ukoliko se projekt na kraju pokaže uspješnim i kao takav zaživi u regionalnim okvirima mislim da je pružen dovoljno dobar argument da za dobre projekte (fondove) uvijek ima mjesta.
Anica: Kakvom ocjenjujete trenutnu situaciju oko tržišta dužničkih vrijednosnih papira u BiH, naročito korporativnih i njihovo uključivanje na tržišta kapitala u BiH te mogu li oni biti dovoljna osnova za poslovanje primjerice obvezničkih investicijskih fondova?
Odgovor: S obzirom na zakonsku regualtivu kada svi fondovi mogu ulagati u inozemstvu, a i kada se može pretpostaviti da bi za kvalitetno diverzifiiranim obveznički portfelj sigurno moglo biti dosta domaće potražnje, odnosno ulagača, mislim da nije nerealno da i obveznički fondovi mogu poslovati. Svejedno niti jedan fond sebi neće dozvoliti aposlutnu eksponiranost na jedno tržište. Sami fondovi mogu biti nosioci možda i značajnijih emisija dužničkih vrijednosnih papira.
Stavovi i mišljenja navedena u tekstu nisu službeni stav Ilirike DZU Društva za upravljanje investicijskim fondovima d.o.o. Sarajevo te ih ne smatrajte pozivom na kupovinu ili prodaju vrijednosnih papira ili udjela u investicijskim fondovima. Također, ulaganja u bilo koji oblik financijske i realne imovine se smatra rizičnim ulaganjem, a navedeni financijski instrumenti podložni su promjenama vrijednosti. Intervjuirana osoba, autor članka te vlasnik portala ne smatraju se odgovornima za posljedice istih.
Autor: mr.sc. Krešimir Jušinski